Ivana Maršan Jukić mag.nutr.
Licencirani nutricionist od strane Monash sveučilišta iz Australije, prvog znanstvenog tima koji se uhvatio u koštac sa ovim velikim problemom.
Probiotici su živi ili atenuirani mikroorganizmi koji mogu mijenjati zajednice crijevne mikrobiote donoseći zdravstvene koristi za domaćina. Smatra se da bi kod ljudi s IBS-om mikrobiota mogla biti promijenjena te da bi probiotici mogli djelovati nadomještajući nedostajuće sojeve korisnih bakterija ili „natječući“ se s nepovoljnim sojevima.
Probiotici, su definirani kao 'živi mikroorganizmi koji, kada se daju u odgovarajućim količinama, daju zdravstvenu korist domaćinu'. Da bi imali učinak na funkciju crijeva, određena količina „dobrih bakterija“ u probiotskom proizvodu mora preživjeti prolaz kroz gastrointestinalni trakt a pod tim najviše mislimo na želudac i želučanu kiselinu koja svojim niskim pH negativno utječe na žive mikroorganizme. Koncept "živih mikroorganizama" također je ključan u klasificiranju proizvoda kao probiotika i ne bi se trebao primjenjivati na pripravke koji koriste "nežive mikrobe" za pružanje zdravstvene koristi.
Danas svi znamo da je na tržištu dostupno obilje probiotičkih proizvoda, u rasponu oblika od pročišćenog praha, do kapsula, tekućina te fermentiranog mlijeka i proizvoda od jogurta.
Smatra se da bi kod ljudi s IBS-om mikrobiota mogla biti promijenjena te da bi probiotici mogli djelovati nadomještajući nedostajuće sojeve korisnih bakterija ili „natječući“ se s nepovoljnim sojevima i isključujući ih.
Osim direktnog utjecaja na sam sastav crijevne mikrobiote probiotici također mogu djelovati na:
Veliki broj istraživanja je provedeno kako bi se istražila učinkovitost probiotičkih dodataka kod IBS-a. Iako su mnoge od tih studija pokazale da je probiotička dopuna sigurna i učinkovita kod određenih osoba s IBS-om, još uvijek se ne mogu dati čvrste preporuke o tome koju dozu ili soj preporučiti u samoj praksi.
To je djelomično zbog značajne varijacije između studija u smislu:
Smjernice koje je objavila Američka gastroenterološka udruga 2020. daju do znanja da trenutačno nema dovoljno visokokvalitetnih dokaza za davanje preporuka o korištenju probiotika u liječenju IBS-a.
Smjernice Britanskog društva za gastroenterologiju objavljene 2021. su malo liberalnije te sugeriraju da se probiotici mogu isprobati kao prva linija terapije kod IBS-a, ali da u ovom trenutku nema dovoljno podataka da se preporuči bilo koja specifična vrsta ili soj. Oni savjetuju pacijentima koji žele isprobati probiotike da se redovno uzimaju do 12 tjedana i prestanu s upotrebom ako im se simptomi ne poprave.
Ako ste zainteresirani za isprobavanje probiotika, prvo razgovarajte sa svojim liječnikom opće prakse ili nutricionistom o prikladnom probiotičkom proizvodu (npr. onom koji je istražen za IBS).
Savjetujemo vam da započnete s dijetom s niskim udjelom FODMAP-a, koju vam možemo posložiti i pomoći interpretirati!
Literatura:
Nije stvar u tome što vam kažu, nego kako na to odgovarate. - William Claude DUKENFIELD Fields