Svevišnja mikrobiota

Svevišnja mikrobiota

Crijeva su dom širokom spektru mikroba. Ove oku nevidljive bube predstavljaju našu prvu liniju obrane od štetnih utjecaja vanjskog svijeta. Brojni dokazi ukazali su na promjenu raznolikosti i sastav mikrobiote u bolesnika s IBS-om.

Što je crijevna mikrobiota?

Ljudska mikrobiota sastoji se od više od trilijuna mikroorganizama koji žive u našem tijelu i na njemu. Ove oku nevidljive bube su raširene po cijelom tijelu i okupljaju se na određenim mjestima, uključujući usta i pluća, i često žive u skladu s ljudskim domaćinom. Većina ovih mikroba nalazi se duž gastrointestinalnog (GI) trakta ali i na koži i predstavljaju našu prvu liniju obrane od štetnih utjecaja vanjskog svijeta.

Što je u tome tako uzbudljivo?

Crijeva su dom širokom spektru mikroba, uključujući bakterije, arheje, gljive, viruse i fage. GI sustav sadrži više od 1000 različitih vrsta bakterija i 7000 sojeva. Debelo crijevo je najgušće naseljeno stanište mikroba sa 1014 bakterija/g fecesa.

Najdominantnija vrsta bakterija u GI traktu, tj. Firmicutes (najčešći rod: Lactobacillus, Bacillus, Clostridium, Enterococcus i Ruminicoccus), Actinobacteria (uglavnom Bifidobacterium), Proteobacteria i Bacteroides, predstavljaju više od 90% mikrobnog stanovništva.

Svaki pojedinac posjeduje jedinstven profil crijevne mikrobiote, koji se oblikuje u ranom djetinjstvu, na što utječe, takozvana gestacijska dob, vrsta porođaja, način hranjenja mlijekom i antibiotska terapija u prvim mjesecima nakon porođaja. Na sastav mikrobiote snažno utječu genetika i okolišni čimbenici (tj. zemljopisni položaj, prehrana, antibiotici, neantibiotski lijekovi (kao npr. antacidi, protuupalni nesteroidni lijekovi) operacije, pušenje i depresija itd.. 

Koja je uloga mikroba u našim crijevima?

Znamo da crijevna mikrobiota ima bitno ulogu za naše zdravlje. Ali kako to izgleda?

Crijevna mikrobiota štiti od patogena (koji uzrokuju bolesti) tako da pruža fizički sloj obrane u GI traktu. Boravkom na unutarnjoj sluznici crijevne stjenke, smanjuju prostor patogenima koji se ne mogu zakačiti na stjenku. Ovi naši dobri mikrobi također otežavaju život patogenima tako da se s njima natječu za hranljive tvari. I u konačnici prisutnost crijevne mikrobiote na crijevnoj stjenki jača crijevnu barijeru. 

Crijevna mikrobiota sudjeluje u apsorpciji hranjivih tvari i minerala (kalcija, magnezija i željeza), probavi hrane koja nije probavljena u želucu i tankom crijevu, kao i u proizvodnji vitamina (npr. vitamina B i K).

Visoka razina metaboličke aktivnosti crijevne mikrobiote omogućava razgradnju neprobavljenih tvari i pretvara ih u korisne nusproizvode (tzv. postbiotike).

Mikrobiota proizvodi masne kiseline kratkog lanca (SCFA) putem neprobavljenih ugljikohidrata fermentacijom u debelom crijevu, koja su važni za komunikaciju između stanica koje se nalaze u crijevnom ili središnjem živčanom sustavu (CNS). 

Dokazano je da su poremećaji u sastavu crijevne mikrobiote povezani s tijekom brojnih bolesti, između ostalog i sindrom iritabilnog crijeva (IBS), pretilost, alergije, dijabetes, astma, bolesti jetre i neuropsihijatrijski poremećaji (tj. depresija i anksioznost), no još uvijek nije poznato dali su promjene u mikrobioti rezultat bolesti ili njezin uzrok.

Promjena crijevne mikrobiote kod IBS-a

Brojni dokazi ukazali su na promjenu raznolikosti i sastav mikrobiote u bolesnika s IBS-om. U meta-analizi studija kontrole slučaja, potvrđeno je da se stanje IBS-a očituje disbiozom, višom razinom patogenih sojeva Escherichiae coli i Enterobacteriae te nižom razinom „dobrih bakterija“ Lactobacillus-a i Bifidobacterium-a

Osovina mikrobiota-mozak-crijeva

Prije nekoliko godina termin osovina mozak-crijeva promijenjen je u mikrobiota-mozak-crijeva, koja je dvosmjerna veza između središnjeg živčanog sustava i crijevnog živčanog sustava. Ova osovina sudjeluje u održavanje homeostaze u gastrointestinalnom (GI) sustavu prevencijom kolonizacije patogena u GI traktu i kontrolom GI motoričke funkcije kao i na izlučivanje tekućine i iona. 

Prebiotici, probiotici i sinbiotici

Bilo koja terapija koja utječe na sastav i funkciju crijevne mikrobiote može biti koristan pristup u liječenju funkcionalnih gastrointestinalnih poremećaja, uključujući IBS. 

Prebiotici su prehrambeni spojevi kao što su oligosaharidi i polisaharidi koji podržavaju rast i/ili aktivnost korisne mikrobiote u GI traktu. Postoje dokazi, iako još uvijek nedovoljni, koji ukazuju da je liječenje prebioticima povezano sa smanjenjem simptoma IBS-a. 

Probiotici su živi ili atenuirani (oslabljeni) mikroorganizmi koji mogu mijenjati zajednice crijevne mikrobiote donoseći zdravstvene koristi za domaćina. Probiotici mogu pomoći u održavanju homeostaze putem modulacije kiselosti lumena, inhibicije bakterijske adherencije i proizvodnje antibakterijskih molekula. 

Sinbiotici su mješavina prebiotika i probiotika koji selektivno poboljšavaju rast i aktiviraju metabolizam ograničenog broja bakterija koje promiču zdravlje u GI traktu. 

Modulacija crijevne mikrobiote korištenjem pre-, pro-, sin- ili antibiotika mogla bi postati nova strategija u terapiji IBS-a.

Kako dalje?

Čini se da je mikrobiota presudna u fiziologiji i patofiziologiji debelog crijeva, uključujući razvoj IBS-a. Na crijevnu mikrobiotu utječu i brojni drugi čimbenici, poput upotrebe antibiotika, prehrane i naša okolina. Dobra vijest je da prehrana – nešto što možemo kontrolirati – ima veliki utjecaj na mikrobiotu, od podržavanja rasta dobrih bakterija i održavanja njihove mikrobne raznolikosti!

Uravnotežena prehrana koja uključuje mnogo vlakana najbolji je način da se i Vi i vaši mikrobi osjećate ugodno i zdravo. 

Literatura:

  • Helander HF, Fandriks L. Surface area of the digestive tract - revisited. Scandinavian journal of gastroenterology 2014;49(6):681-9. doi: 10.3109/00365521.2014.898326.
  • Damian Jacenik and Marta Zielinska. Irritable bowel syndrome and gut microbiota; A Comprehensive Overview of Irritable Bowel Syndrome 2020: 57-68.
  • Sekirov I, Russell SL, Antunes LC, Finlay BB. Gut microbiota in health and disease. Physiological reviews 2010;90(3):859-904. doi: 10.1152/physrev.00045.2009.
  • Ohman L, Tornblom H, Simren M. Crosstalk at the mucosal border: importance of the gut microenvironment in IBS. Nature reviews Gastroenterology & hepatology 2015;12(1):36-49. doi: 10.1038/nrgastro.2014.200.
  • Tappenden KA, Deutsch AS. The physiological relevance of the intestinal microbiota--contributions to human health. Journal of the American College of Nutrition 2007;26(6):679s-83s.

Nemoj biti mali ja, budi veliki ja. - Corita KENT

OZNAKE:

Ivana Maršan Jukić

Ivana Maršan Jukić mag.nutr.

Licencirani nutricionist od strane Monash sveučilišta iz Australije, prvog znanstvenog tima koji se uhvatio u koštac sa ovim velikim problemom.